KAD SU SLUGE POSTALE GAZDE

KAD SU SLUGE POSTALE GAZDE

Roman KAD SU SLUGE POSTALE GAZDE, vremenski uokviren Drugim svetskim ratom i prvim posleratnim godinama, nastavlja se na vrsni serijal piš?evih romanesknih ostvarenja. Na književnu scenu stupaju porodice gazda Ljube i njegovog bivšeg sluge Todora, u ?ije dogodovštine je upleteno mnoštvo drugih, najrazli?itijih ljudskih karaktera. Razbuktanom istorijskom pozornicom paradiraju i poznate li?nosti toga doba – Kralj Petar II, Tito, Draža, Milan Nedi?, Slobodan Jovanovi?, Dragiša Vasi?, Kosta Pe?anac, Moša Pijade, Miloš Sav?i?, ali i ?er?il, Truman, Staljin, Hitler i dr. Svi oni postavljeni su u nesvakidašnje okolnosti i prikazani su kroz raznovrsna doga?anja. S jedne strane, pratimo ravnogorski i partizanski pokret, vlade u Beogradu i Londonu, raspar?anu Jugoslaviju i ustašku NDH, nema?ka i savezni?ka bombardovanja, zasedanja Avnoja i Oznu, konfiskaciju imovine i politi?ka zatvaranja itd. Svojom ili tu?om voljom, svojom ili tu?om krivicom ili zaslugom, božjim promislom ili ?avoljom rabotom, neposredno ili indirektno – i junaci i antijunaci neizostavno u?estvuju u ovim dramati?nim dešavanjima. S druge strane, sagledavamo probleme i dileme obi?nog ?oveka, njegove zablude i strahove, uspehe i krahove, nade i o?ekivanja, ljubavi i rastajanja, uživanja i stradanja. Njega tište i teše, iznena?uju i povre?uju, uveseljavaju i onespokojavaju svakodnevna, a ne samo svetska zbivanja. Putuju?i uzbudljivim romanesknim svetom, zatica?emo njegove aktere u raznolikim situacijama – na imanju i u školi, u kafani i fabrici, na selu i u varoši, na Dor?olu i u Novom Sadu, u Švajcarskoj i Americi… Anegdotske pri?e o Stefanu Nemanji, Bizmarku, Jovanu bez Zemlje, Geci Konu, Don Kihotu, Zevsu itd. efektno upotpunjuju radnju književnog dela. Ljubav Srpkinje i nema?kog oficira ili ljubav srpske glumice i Jevrejina do?arava, uz sve poteško?e uslovljene društveno-politi?kim prilikama, kako najuzvišenije ose?anje ne može pokleknuti ni pred ?im, pa ni pred otelotvorenim zlom. Borba za o?uvanje porodice, države i mira uzmi?e nad dominantnom a nametnutom borbom za istinom, koju ?e uzurpirati silnici a otu?iti mo?nici. Zna?ajni narativni, dijaloški i analiti?ki dometi doprine?e boljem doživljavanju i razumevanju predstavljenih doga?aja i likova u romanu, daju?i mu toplu preporuku za ?itanje.

recenzent Vladimir Bankovi?